Home » Hoće li se pobuna poljoprivrednika iz Evrope proširiti na BiH: “Ljudi su nezadovoljni…”
Ekonomija

Hoće li se pobuna poljoprivrednika iz Evrope proširiti na BiH: “Ljudi su nezadovoljni…”

Savo Bakajlić, predsjednik novoosnovane Asocijacije poljoprivrednih udruženja BiH za BUKU kaže da su protesti mogući i u našoj zemlj.

U jeku sve većeg nezadovoljstva poljoprivrednika širom Evrope i to u zemljama s daleko višim standardom i razvijenijom proizvodnjom interesovalo nas je šta se dešava sa bh. poljoprivrednim proizvođačima.

Savo Bakajlić, predsjednik novoosnovane Asocijacije poljoprivrednih udruženja BiH za BUKU kaže da su protesti mogući i u našoj zemlji, jer su poljoprivredni proizvođači nezadovoljni i jer je nemoguće da opstanu na ovakav način.

“Nemiri su nam sve bliži i neminovni i kod nas ukoliko država ne bude stala iza domaće proizvodnje. A situacija nikada nije bila lošija, svaki dan je sve manje poljoprivrednih proizvođača jer se sistematski uništava domaća proizvodnja. Nakon prošlogodišnje katastrofalne godine kada smo imali pad proizvodnje pšenice, imali smo i manji prinos kukuruza, afrička kuga je uzela danak te je samo u Semberi eutanazirano 45 000 svinja. Sada nam stiže proljeće, a pšenica nam je zasijana na 30 posto manje površina, podsticaji kasne… Vidimo da su protesti krenuli od velikih zemalja. Oni su prvi osjetili svjetsku ekonomsku krizu, rat u Ukrajini i sve poremećaje na tržištu, ali sve se to polako približava ka nama i vjerovatno će doći do nekih velikih problema. Razgovaram sa poljoprivrednim proizvođačima, ljudi su nezadovoljni, domaći proizvod se ne poštuje. Pogledajte samo cijenu mlijeka koja je kod poljoprivrednog proizvođača od 80 pfeninga do marke, a 3 marke je u marketima! Neko tu uzima veliki danak”, jasan je Bakajlić.

Kaže da će se krajem mjeseca održati sastanak Asocijacije u Sarajevu, a jedna od tema će biti protesti koji su zahvatili Evropu.

“Pokušaćemo pronaći rješenja jer nas entiteti ne razdvajaju, nas interesuje samo proizvodnja i ekonomija, kako možemo da živimo od našeg rada, kako možemo zaštititi domaću proizvodnju, kako da mlade ljude zadržimo ovdje jer u protivnom ostaće nam prazna država. Zato je i nastala Asocijacija”, ističe  Bakajlić.

Aleksandar Marić, sekretar Udruženja mljekara RS za BUKU kaže da su upravo početkom februara uspjeli postići dogovor sa nadležnim institucijama, te je dio njihovih zahtjeva uvažen, a dogovorena je i realizacija značjnog dijela dugovanja prema mljekarskom sektoru.

Da nisu, kaže, protesti bi bili održani.

Tačno je takođe, kaže, i to da sistem podrške poljoprivrednicima u BiH ima mnoge nedostatke.

“Znamo da u Francuskoj, Poljskoj, Ruminiji i još nekim zemljama EU poljoprivrednici prtotestvuju zbog liberalizacije tržišta i izostanka mjera zaštite, te se može reći da je to gorući problem i u BiH. Treba reći da nikada bilo kakve mjere zaštite nisu uvedene, iako veliki broj ljudi prima platu za rad na tim mjerama.  Mi još nekako odolijevamo udarcima oštrog tržišta, ali pitanje je koliko ćemo izdržati. Sva ta podrška koju dobijamo od Republike Srpske, istopi se u borbi sa nelojlanom konkurencijom i zbog nerada institucija na državnom nivou. Veliki problem je i obilježavanje, što nas godinama ogrnaničava da svoje crveno meso izvozimo u EU. A niko ne odgovara ni za to”, jasan je Marić.

Istovremeno, analitičari upozoravaju da će dešavanja na evropskom tržištu, a ponajviše smanjivanje subvencija evropskim poljoprivrednicima i te kako uticati i na našu proizvodnju, te da je krajnje vrijeme da se okrenemo domaćoj proizvodnji, neobrađenoj zemlji i da zaštitimo svoje proizvode.

“Evo, sada imamo u Posavini 1.600 hektara zemlje koja se treću godinu ne obrađuje. I to prvoklasne zemlje, ravnica, gdje se sijalo žito generacijama. To polje može pola države hraniti pšenicom. I sve to stoji radi politike”, govori nam Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Bićo, konstatirajući da bi se sijanjem pšenice na tom prostoru mogao promijeniti omjer uvoza i izvora pšenice ujedno ističe da je ključno potaknuti ljude da rade, kako slobodne površine ne bi propadale.

ŠTA TRAŽE EU POLJOPRIVREDNICI

Protesti poljoprivrednika u Evropi, koji su počeli u Francuskoj ubrzo su se proširili i na druge zemlje poput Njemačke, Belgije, Poljske, Rumunije, Portugala, Španije, Grčke i Italije.

Dio problema koje ističu identični su problemima bh. proizvođača, a to je da sve teže mogu ostvariti pristojan život zbog rastućih troškova energenata i gnojiva, da uvoz jeftinih poljoprivrednih proizvoda dodatno opterećuje njihovu konkurentnost na tržištu, dok suše, poplave i požari, izazvani klimatskim promjenama, uništavaju usjeve.

Ono što je drugačije je nova zakonska regulativa koju EU želi primijeniti kako bi smanjila emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 90% u odnosu na nivo iz 1990. godine. Prema podacima Evropske agencije za okolnu iz 2021. godine, iako su neke od 27 članica uspjele smanjiti emisije za 30%, dinamika promjena treba biti ubrzanija kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi. Ovo izaziva zabrinutost i otpor među poljoprivrednicima koji smatraju da su takvi ciljevi preambiciozni i da bi ih njihova implementacija mogla dodatno opteretiti.

Izvor: www.akta.ba